Upload bs/wikipedia_bs_2003.jsonl

bs/wikipedia_bs_2003.jsonl

@@ -0,0 +1,78 @@
+{"page_id": 3, "title": "Main Page", "text": "Put main page text here.", "length": 0, "is_new": 0}
+{"page_id": 4, "title": "Main Page", "text": "Dobrodosli na stranice Wikipedie na bosanskom jeziku !rnKao najnoviji clan Wikipedia porodice, bosanska Wikipedia poziva sve zainteresovane da nam se pridruze i pomognu stvaranje kompletne enciklopedije. Ukoliko mislite da mozete doprinijeti ovom projektu, posjetite sljedecu stranicu na kojoj cete pronaci detaljna uputstva.rnrnWikipedia na engleskom jeziku je za dvije godine postojanja prikupila gotovo 100,000 clanaka. Pred bosansku wikipediju smo postavili zadatak da dostigne 2,000 clanaka u narednoj godini i izgradi okvir u kojem ce se enciklopedijsko znanje dalje siriti i dodavati. rnrnSadrzaj Wikipedie je zasticen GNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom, sto znaci da je pristup sadrzaju, njegovo umnozavanje, izmjena i rasturanje bilo u komercijalne ili nekomercijalne svrhe slobodno, i da ce takvo i ostati u buducnosti. rn----rnZa pocetak cemo koristiti kategorizaciju koju je usvojila engleska Wikipedia, i koju su usvojile i neke druge medunarodne Wikipedije, ali se nadamo da cete vi svojim doprinosom oblikovati buduci izgled enciklopedije i datih kategorija i da cete stvoriti Alternativnu Kategorizaciju.rnrnFilozofija, Matematika i Prirodne NaukernrnAstronomija i Astrofizika - Biologija - Hemija - Geologija - Matematika - Filozofija - Fizika rnrnDrustvene naukernrnAntropologija - Arheologija - Ekonomija - Geografija - Istorija - Istorija Nauke i Tehnike - Jezik - Lingvistika - Politicke Nauke - Psihologija - SociologijarnrnPrimjenjena Nauka i UmjetnostrnrnPoljoprivreda - Arhitektura - Poslovanje i Industrija - Komunikacije - Racunarske Nauke - Obrazovanje - Inzenjering - Zdravstvo - Pravo - Bibliotekarstvo - Tehnologija - TransportrnrnKulturarnrnKlasika - Kulinarstvo - Teorija Kritike - Ples - Zabava - Film - Igre - Hobiji - Enigmatika - Knjizevnost - Muzika - Opera - Slikarstvo - Rekreacija - Religija - Skulptura - Sport - Scenske Umjetnosti - Turizam - Dizajnrnrn----rnrnKalendar rnrn----rnrnWikipedia je medunarodni projekat i do sada je pokrenuta na sljedecim jezicima:rnrnEngleski -rnAfrikaans - rnArapski - rnBaskijski -rnKatalansski - rnKineski - rnDanski -rnHolandski -rnEsperanto -rnFrancuski -rnFryski -rnInterlingua - rnNjemacki -rnHebrejski -rnMadarski -rnTalijanski - rnJapanski -rnNorveski - rnPoljski -rnPortugalski -rnRuski -rnSlovenski –rnSrpskohrvatski -rnSpanski -rnSvedskirnrnSvim ovim projektima zelimo mnogo uspjeha i nadamo se da cemo ostvariti uspjesnu saradnju.rn rn----rnrnWikipediarnrnO projektu: Obavjestenja - Kako mijenjati stranice - Najcesca pitanja - Radovi u javnom domenurnrn----", "user": "200.241.248.106", "timestamp": "20030224053536", "length": 3335, "is_new": 0}
+{"page_id": 6, "title": "Astronomija i Astrofizika", "text": "Astronomija je nauka koja izucava pojave u svemiru i, imajuci u vidu iskonsku ljudsku fascinaciju nebom i nebeskim tijelima, vjerovatno je jedna od najstarijih nauka. U najranije doba izucavala je prvenstveno Sunce, Mjesec i zvijezde da bi se kasnije, s novim otkricima, dijapazon proucavanja prosirio na planete, te jos kasnije i na postanak i medusobne odnose svih nebeskih tijela.", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212223440", "length": 149, "is_new": 0}
+{"page_id": 5, "title": "Alternativna kategorizacija", "text": "Sistem Wikipedije nam omogucava da stvorimo vise nacina kategorizacije i indeksiranja sadrzaja, i pozivamo vas da nam pomognete da pronademo onaj koji je optimalan i koji ce sluziti interesima korisnika enciklopedije i istovremeno biti ispravan sa naucnog gledista.rn----rnrnrn*Biografski Indeksrn*Godisnji Indeksrn*Geografski Indeksrnrnrn*Nenapisani clanci", "user": "Pingos", "timestamp": "20030131183445", "length": 132, "is_new": 0}
+{"page_id": 7, "title": "Matematika", "text": "Matematika (od grckog korijena mathema sto znaci nauka), je nauka koja izucava aksiomatski definisane apstraktne strukture koristeci logiku. Izucavane strukture najcesce poticu iz drugih prirodnih nauka, najcesce fizike, ali neke od struktura su definisane i izucavane radi internih razloga.rnrnIstorijski, matematika se razvila iz potrebe da se obavljaju proracuni u trgovini, vrse mjerenja zemljista i predvidaju astronomski dogadaji, i ove tri primjene se mogu dovesti u vezu sa grubom podjelom matematike u izucavanje strukture, prostora i izmjena.rnrnIzucavanje strukture pocinje sa brojevima, u pocetku sa prirodnim brojevima i cijelim brojevima. Osnovna pravila za aritmeticke operacije su definisana u osnovnoj algebri a dodatna svojstva cijelih brojeva se izucavaju u teoriji brojeva. Izucavanje metoda za rjesavanje jednacina je dovelo do razvoja apstraktne algebre koja izmedu ostalog izucava prstenove i polja, strukture koje generalizuju osobine koje posjeduju brojevi. Fizikalno vazan koncept vektora se izucava u linearnoj algebri.rnrnIzucavanje prostora je pocelo sa geometrijom, prvo Euklidovom geometrijom i trigonometrijom u pojmljivom trodimenzionalnom prostoru, ali se kasnije prosirila na ne-Euklidske geometrije koje imaju centralnu ulogu u opstoj relativnosti. Moderna polja geometrije su diferencijalna geometrijai algebarska geometrija. Teorija grupa izucava koncept simetrije, i predstavlja vezu u u izucavanju prostora i strukture. Topologija povezuje izucavanje prostora i izmjene fokusirajuci se na koncept kontinuiteta.rnrnRazumjevanje i opisivanje izmjena mjerljivih varijabli je glavna znacajka prirodnih nauka, i diferencijalni racun je razvijen u te svrhe. Centralni koncept kojim se opisuje promjena varijable je funkcija. Mnogi prirodni problemi su vodili uspostavljanju veze izmedu vrijednosti i kolicine izmjene, i metodi razvijeni pri tome, se izucavaju u diferencijalnim jednacinama. Brojevi koji predstavljaju kontinualne velicine su realni brojevi, i detaljno izucavanje njihovih svojstava i funkcija je predmet analize. Zbog matematskih razloga, uveden je koncept kompleksnih brojeva koji se izucavaju u kompleksnoj analizi. Funkcionalna analiza je skoncetrisana na n-dimenzionalne prostore funkcija postavljajuci time osnovu za izucavanje kvantne mehanike.rnrnRadi pojasnjavanja i izucavanja osnova matematike, razvijene su oblasti teorija skupova, matematicka logika i teorija modela.rnrnVazna oblast primjenjene matematike je vjerovatnoca i statistika koja se bavi izucavanjem i predvidanjem slucajnosti i slucajnih pojava. Numericka analiza izucava numericke metode izracunavanja a diskretna matematika je zajednicko ime za oblasti matematike koja se koriste u racunarskim naukama.", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212224053", "length": 243, "is_new": 0}
+{"page_id": 8, "title": "Enigmatika", "text": "Enigmatika je vjestina sastavljanja i rjesavanja zagonetaka (enigmi). Naziv je nastao od grckog pridjeva ainigmatikos: zagonetan. Na hrvatskoj se strani vec dugo koristi i naziv zagonetastvo (koga nema u poznatijim rjecnicima srpskog ili hrvatskog jezika), dok Bratoljub Klaic u svom \"Rjecniku stranih rijeci\", uz odrednicu enigmatika, navodi i naziv zagonetarstvo, koji se u savremenoj enigmatici ne koristi.", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212224308", "length": 145, "is_new": 0}
+{"page_id": 9, "title": "Skulptura", "text": "Skulptura je svaka trodimenzionalna forma kreirana u cilju umjetnickog izraza. Vecina skulptura ima cisto estetski cilj. Kada trodimenzionalni objekat ima osim umjetnickog i funkcionalni aspekt, mozemo ga nazvati skulpturom samo ukoliko je umjetnicki aspekt predominantan. rnKada su funkcionalni i umjetnicki aspekt balansirani, nazivamo ga funkcionalnom skulpturom.", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212224401", "length": 123, "is_new": 0}
+{"page_id": 10, "title": "Scenske Umjetnosti", "text": "Scenske umjetnosti su zajednicki naziv za umjetnicki izraz govorom, gestom, glumom, muzikom, zvukom i drugim sredstvima koje se neposredno prezentiraju publici - najcesce na sceni.rnrnU scenske umjetnosti spadaju opera, balet, pantomima, drama ...", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212224447", "length": 106, "is_new": 0}
+{"page_id": 11, "title": "Biografski Indeks", "text": "Biografski indeks moze biti ureden po abecednom redu, po oblastima stvaralastva kojima se pojedine licnosti bave, po vremenskom periodu u kojem su zivjeli i stvarali ....rn----rnKao i na drugim stranicama, pocinjemo sa jednim indeksom i pozivamo vas da ga odrzavate, mijenjate, stvarate nove indekse...rn----rnAbecedni indeksrnrnA-B-C-C-C-D-DZ-D-E-F-G-H-I-J-K-L-LJ-M-N-NJ-O-P-R-S-S-T-U-V-Z-Z", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212224822", "length": 65, "is_new": 0}
+{"page_id": 12, "title": "A", "text": "Adamic Bojanrn*Andric Ivo", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212225028", "length": 24, "is_new": 0}
+{"page_id": 13, "title": "B", "text": "Basagic Safvet Begrn*Baseskija Mustafa Mularn*Bosnjak Slavoljubrn*Brkic Hasanrn*Broz Josip Tito", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212225903", "length": 24, "is_new": 0}
+{"page_id": 14, "title": "C", "text": "Cankar Ivanrn*Cesarec Augustrn*Cesaric Dobrisarn*Cevc Emilijan", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212225326", "length": 15, "is_new": 0}
+{"page_id": 15, "title": "Č", "text": "Cangalovic Miroslavrn*Colakovic Rodoljub", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212230057", "length": 21, "is_new": 0}
+{"page_id": 16, "title": "Ć", "text": "Catic Musa Cazimrn*Copic Brankorn*Corovic Svetozar", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212230021", "length": 17, "is_new": 0}
+{"page_id": 17, "title": "D", "text": "Debeljak Alesrn*Dizdar Mehmedalija Makrn*Dizdarevic Raif", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212225557", "length": 17, "is_new": 0}
+{"page_id": 18, "title": "G", "text": "Gallus Jacobusrn*Gabrovec Stane", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212225645", "length": 12, "is_new": 0}
+{"page_id": 19, "title": "H", "text": "Hribar Valentin", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212225718", "length": 13, "is_new": 0}
+{"page_id": 20, "title": "K", "text": "Kikic Hasanrn*Kocic Petarrn*Kovac Mirkorn*Kranjcevic Silvije Strahimirrn*Kulenovic Skender", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212230307", "length": 14, "is_new": 0}
+{"page_id": 21, "title": "Dizdar Mehmedalija Mak", "text": "Roden 17. oktobra 1917. godine u Stocu, umro u Sarajevu 14. avgusta, 1971. godine. Knjizevnik. Njegovo djela Kameni Spavac i Modra Rijeka su vjerovatno najznacajnije bosanskohercegovacke pjesnicke kreacije dvadesetog vijeka.", "user": "Pingos", "timestamp": "20021212230420", "length": 16, "is_new": 0}
+{"page_id": 23, "title": "Broz Josip Tito", "text": "Roden u Kumrovcu,Hrvatska (tada Austrougarska 1892. godine, preminuo u Ljubljani,Slovenija (tada Jugoslavija 4.Maja 1980. godine. U svijetu poznat kao i Marsal Tito, bio je voda Jugoslavije od Drugog Svjetskog Rata pa do svoje smrti. Roden je kao sedmo dijete u porodici Franje i Marije Broz. Otac Franjo je bio Hrvat a majka Marija Slovenka. Nakon sto je proveo nekoliko godina u ranom djetinjstvu kod djeda u Podsredu u Sloveniji, upisan je u osnovnu skolu u Kumrovcu koju je zavrsio 1905. godine. 1907. godine napusta Kumrovec i pocinje da uci zanat kao bravarski segrt u Sisku. Tu se susrece sa idejom radnickog pokreta i po prvi puta ucestvuje u proslavi prvog maja. 1910. godine prikljucuje se sindikatu Metalskih Radnika i istovremeno i Socijaldemokratskoj Partiji Hrvatske i Slavonije. Od 1911. do 1913. je kao radnik radio u raznim gradovima Austrougarskog Carstva.rnU jesen 1913. sluzi vojnu obavezu, i u Maju 1914 osvaja srebrnu medalju u macevalackom takmicenju austrougarske vojske u Budimpesti.rnPo izbijanju Prvog Svjetskog Rata, upucen je u Rumu ali je zbog antiratne propagande uhapsen i zatvoren u Petrovaradinskoj tvrdavi. 1915 upucen je u Galiciju u borbu protiv Rusije. U Bukovini biva teze ranjen srapnelom haubicke granate. U aprilu, citav bataljon dospijeva u zarobljenistvo.rnNakon nekoliko mjeseci u bolnici, poslan je u radni logor na Uralu u jesen 1916. godine. U aprilu 1917. godine biva uhapsen zbog organizovanja protesta ratnih zarobljenika, a kasnije bjezi iz radnog logora i pridruzuje se demonstracijama u Sent Petersburgu 16. i 17. jula 1917. godine. Da bi izbjegao policiju, bjezi u Finsku, ali je uhapsen i provodi tri sedmice u Petropavlovskoj tvrdavi. Odatle je upucen u zatvorski logor u Kungur ali bjezi prilikom transporta vozom i u novembru se pridruzuje Crvenoj Armiji u Omsku. U proljece 1918. podnosi molbu za prijem u Komunisticku Partiju Rusije.rnrn==Hronologija==rn*1920 Josip Broz postaje clan Komunisticke Partije Jugoslavijern*1934 postaje clan Politbiroa Centralnog Komiteta Komunisticke Partije Jugoslavije ( i pocinje da koristi nadimak Tito)rn*4.Juli, 1941 Tito izdaje proglas kojim se narod poziva na oruzanu borbu protiv nacistarn*1941-1945 Vrhovni Komandant Narodnooslobodilacke Vojske Jugoslavijern*1945-1953 Predsjednik Vlade i Ministar Inostranih Poslova u Vladi FNRJrn*1948 Sukob sa Staljinom (INFORMBIRO)rn*Januar 13, 1953-1980 Predsjednik SFRJrn*1961 Osniva Pokret Nesvrstanih sa Gamal Abdel Naserom i Dzavaharlal NehruomrnrnPreminuo je u Klinickom Centru u Ljubljani, 4. Maja 1980. godine. Njegova sahrana je okupila mnostvo politickih licnosti, sefova drzava i vlada iz svih drzava svijeta. U to vrijeme, pojavljuju se prve sumnje da li ce njegovi nasljednici uspjeti da ocuvaju Jugoslaviju u kojoj je on uspjesno suzbijao nacionalizam i odrzavao jedinstvo. Nazalost, te sumnje se ostvaruju desetak godina nakon njegove smrti, kada etnicke podjele i konflikti dovode do krvavog raspada Jugoslavije. rnrnSahranjen je u Beogradu u mauzoleju nazvanom Kuca Cvijeca.", "comment": "link fix", "user": "Youandme", "timestamp": "20030404001839", "length": 37, "is_new": 1}
+{"page_id": 24, "title": "Fizika", "text": "ca:Fisica da:Fysik nl:Natuurkunde eo:Fiziko es:Fisica fr:Physique de:Physik pl:Fizyka pt:Fisica sl:fizikazh: %E7%89%A9%E7%90%86%E5%AD%A6rnFizika (grcki phusis, fysis: priroda) je nauka koja proucava prirodu u najsveobuhvatnijem smislu. Fizicari proucavaju ponasanje i interakcije materije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najcesce izrazavaju kao matematicke relacije. Najutemeljenije pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakoni fizike; medutim, i oni su kao i sve druge naucne teorije, samo provizione.rnrnFizika je vrlo usko povezana sa drugim prirodnim naukama, posebno hemijom, naukom koja se bavi molekulima i hemijskim jedinjenjima. Hemija se u mnogome bazira na fizici, pogotovu narnkvantnoj mehanici, termodinamici i elektromagnetizmu. Ipak, hemijske pojave su dovoljno razlicite i kompleksne tako da je hemija zasebna disciplina.rnrnSlijedi pregled glavnih polja i osnova fizike, kao i kratak pregled istorije fizike i njenih polja.rnrn:Kljucne teorijern:Klasicna Mehanika -- Termodinamika -- Statisticka Mehanika -- Elektromagnetizam -- Posebna Relativnost -- Opsta Relativnost -- Kvantna Mehanika -- Kvantna Teorija Polja -- Standardni Modelrnrn:Osnovern:Materija -- Antimaterija -- Cestica -- Boson -- Fermionrnrn:Simetrija -- Zakon Odrzanja -- Masa -- Energija --Moment -- Ugaoni Moment -- Spinrnrn:Vrijeme -- Prostor -- Dimenzija -- Duzina -- Brzina -- Sila rnrn:Talas -- Talasna Funkcija -- Harmonijski Oscilator -- Magnetizam -- Elektricitet -- Elektromagnetno zracenje -- Temperatura -- Entropija rnrn:osnovne silern:Gravitacija -- Elektromagnetna -- Slaba Veza -- Jaka Vezarnrn:Teorija cesticarn:Atom -- Proton -- Neutron -- Elektron -- Kvark -- Foton -- Gluon -- W boson -- Z boson -- Graviton -- Neutrino -- Radijacijarnrnrn:Oblasti Fizikern:Astrofizika -- Atomska, Molekularna, i Opticka fizika -- Dinamika Fluida -- Fizika Polimera -- Optika -- Teorija Materijala -- Nuklearna fizika -- Fizika Plazme -- Teorija Cesticarnrn:Metodirn:Naucni Metod -- Kvantitativna Fizikalna -- Mjerenja -- Mjerni instrumenti -- Dimenziona analiza -- Vjerovatnoca i Statistikarnrn:Tabelern:Lista naucnih zakona --Fizikalne Konstante -- SI osnovne jedinice -- SI izvedene jedinice -- SI prefiksi -- Pretvaranje jedinicarnrn:Istorijarn:Istorija Fizike -- Poznati Fizicari -- Nobelova Nagrada za Fizikurnrn:Srodne Naukern:Astronomija and Astrofizika -- Biofizika -- Elektronika -- Inzenjering -- Nauka o Materijalima -- Matematicka fizika -- Medicinska fizika rnrnrn(Ukoliko zelite pomoci da se kompletira lista najvaznijih tema za fiziku, molimo vas da pogledate Osnovne teme fizike.)rnrn=== Veoma kratka istorija fizike ===rnrnDetaljnija istorije fizike je u razvoju i mozete je pogledati na Istorija Fizike.rnrnOd davnina su ljudi pokusavali pojmiti ponasanje i osobine materije, zasto objekti padaju na zemlju kada izgube oslonac, zasto razliciti materijali imaju razlicite osobine, i slicno. Tajnovita je bila i priroda svemira, kao na primjer oblik zemlje, ponasanje i kretanje sunca i mjeseca. Mnostvo teorija je pokusavalo da objasni te pojave, i vecina od njih na pogresan nacin, jer nikada nisu bile potvrdene ogledom. Ipak postojalo je nekoliko izuzetaka, kao na primjer Arhimeda koji je izveo nekoliko znacajnih i tacnih zakona mehanike i hidrostatike. rnrnTokom kasnog 16. vijeka, Galileo je uveo oglede kao nacin testiranja fizikalnih teorija i on je uspjesno formulisao i ogledima potvrdio nekoliko zakona dinamike kao sto je zakon o tromosti. 1687, Newton je objavio Principia Mathematica, u kojoj je detaljno izlozio dva zakona Njutnovi zakoni kretanja, na kojim pociva klasicna mehanika; i Njutnov Zakon Gravitacije, koji opisuje osnovna sila gravitacije. Obje ove teorije su se slagale sa izvrsenim ogledima. Klasicnoj mehanici su takode znacajno doprinijeli Lagrange, Hamilton, i drugi, koji su otkrili nove forumlacije, principe i rezultate. Zakon gravitacije je potakao i razvoj astrofizika, koji opisujeastronomske pojave fizikalnim teorijama.rnrnOd 18. vijeka pa nadalje, termodinamika je dozivjela znacajna otkrica koja su imali Boyle, Young, i mnogi drugi. 1733, Bernoulli je koristio statisticke metode sa klasicnom mehanikom da bi izveo termodinamicke rezultate, inicirajuci time razvoj statisticka mehanika. 1798, Thompson je demonstrirao pretvaranje mehanickog rada u toplotu a 1847 Joule je formulisao zakon o odrcanju energije, bilo u obliku toplote ili mehanicke energije.rnrnElektricitet i magnetizam su proucavaliFaraday, Ohm, i drugi. 1855, Maxwell je ujedinio ove dvije pojave u jedinstvenu teoriju elektromagnetizam, i opisao je Maxwellovim jednacinama. Ova teorija je pretpostavljala da je svjetlost elektromagnetni talas.rnrn1895, Roentgen je otkrio X-zrake, koji su bili elektromagnetno zracenje visoke frekvencije. Radioaktivnost je otkrio 1896 Henri Becquerel, a dalje su je proucavali Pierre Curie i Marie Curie i drugi. Ovo je postavilo temelje polju nuklearna fizika.rnrn1897, Thomson je otkrio elektron, osnovnu cesticu nosioca naelektrisanja. 1904, predlozio je prvi model atoma. (Postojanje atoma datira jos u 1808 kada ga je predlozio Dalton.)rnrn1905, Einstein je uoblicio teoriju relativiteta, ujedinjavajuci prostor i vrijeme u jedinstven entitet.rnrn1911, Rutherford je iz ogleda o rasipanju izveo postojanje kompaktnog atomskog jezgra, sa pozitivno naelektrisanim jedinicama protonima. Neutroni, neutralno naelektrisane cestice su je 1932 otkrio Chadwick.rnrnPocetkom 1900, Planck, Einstein, Bohr, i drugi su rayvili kvantne teorije da bi objasnili anomalije u eksperimentalnim rezultatima, te su u tada uveli pojam dikretnih energetskih nivoa.1925, Heisenberg i Schrodinger su formulisali kvantnu mehaniku, koja je objasnila prethodne kvantne teorije. U kvantnoj mehanici, ishod fizickog mjerenja podlijezu zakonu vjerovatnoce; teorija je opisala izracunavanje ovih vjerovatnoca.rnrnKvantna mehanika je takode razvila teoretske alate za fiziku cvrstih tijela, koja izucava fizicka svojstva cvrstih tijela i tekucina, ukljucujuci pojave kao kristalne strukture, poluvodljivost, i supravodljivost. Medu pionire ovog polja fizike spada Bloch, koji je opisao ponasanje elektrona u kristalnim strukturama 1928.rnrnTokom drugog svjetskog rata, sve zaracene strane su vrsile istrazivanja u nuklearna fizika, zeleci da nacine nuklearnu bombu. Njemacki napori koje je predvodio Heisenberg, nisu uspjeli, ali je savznicki Manhattan projekt ostvario cilj. U Americi, tim predvoden Fermijem je ostvario prvu vjestacki proizvedenu nuklearnu lancanu reakciju 1942, a 1945 prva nuklearna eksplozija je izvedena u Alamagordo, New Mexico.rnrnKvantna teorija polja je formulisana da bi obezbijedila konzistentnost kvantne mehanike i posebne teorije relativnosti. Svoj moderni oblik je dosegla u kasnim 1940 radovima Feynman'a, Schwinger'a, Tomonaga, i Dyson'a. Oni su formulisali teoriju kvantne elektrodinamike, koja opisuje elektromagnetne interakcije.rnrnKvantna teorija polja je obezbijedila okvir za modernu teoriju cestica, koja izucava osnovne sile i osnovne cestice. 1954, Yang i Mills su postavili temelje koji su doveli do standardnog modela, koji je upotpunjen 1970s, i uspjesno opisuje sve do sada poznate cestice.rn", "user": "Pingos", "timestamp": "20021217204605", "length": 585, "is_new": 0}
+{"page_id": 25, "title": "Kalendar", "text": "rnrn Januarrnrn Februarrnrn Martrnrnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrnrn 29rn 30rn 31rnrnrnrnrnrn (29)rnrnrnrnrnrnrnrn 29rn 30rn 31rnrnrnrnrnrnrnrnrn Aprilrnrn Majrnrn Junrnrnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrnrn 29rn 30rnrnrnrnrnrnrn 29rn 30rn 31rnrnrnrnrnrn 29rn 30rnrnrnrnrnrnrnrn Julrnrn Avgustrnrn Septembarrnrnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrnrn 29rn 30rn 31rnrnrnrnrnrn 29rn 30rn 31rnrnrnrnrnrn 29rn 30rnrnrnrnrnrnrnrn Oktobarrnrn Novembarrnrn Decembarrnrnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrn 1rn 2rn 3rn 4rn 5rn 6rn 7rnrnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rnrnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrn 15rn 16rn 17rn 18rn 19rn 20rn 21rnrnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrn 22rn 23rn 24rn 25rn 26rn 27rn 28rnrnrn 29rn 30rn 31rnrnrnrnrnrn 29rn 30rnrnrnrnrnrnrn 29rn 30rn 31rnrnrnrnrnrnrn", "user": "Pingos", "timestamp": "20021219000236", "length": 118, "is_new": 0}
+{"page_id": 27, "title": "Adamič Bojan", "text": "Kompozitor filmske muzike (9 August 1912, Ribnica, Slovenia - 3 Novembar 1995, Ljubljana, Slovenia). Njegove kompozicije se pojavljuju u vise od 70 filmova.", "user": "216.232.122.204", "timestamp": "20030131004134", "length": 15, "is_new": 0}
+{"page_id": 28, "title": "Uputstva", "text": "Wikipedia je slobodna enciklopedija koju stvaramo na ovom web sajtu. Ukoliko ste potpuno novi u ovom projektu, mozete procitati dobrodoslicu. Ukoliko planirate da postanete nas saradnik, upamtite adresu ove stranice, i detaljno je proucite.rnrn*Kako istrazivati Wikipediurn*Kako pronaci clanakrn*Kako izmijeniti stranicu Svako, ukljucujuci i vas moze izmijeniti sadrzaj stranica !rn*Kako napisati novi clanak", "user": "Pingos", "timestamp": "20030131182946", "length": 134, "is_new": 0}
+{"page_id": 29, "title": "Nenapisani članci", "text": "SFRJ Kosarkarn*Bosanskohercegovacki filmrn*Bosanska knjizevnostrn*Sarajevorn*Mostarrn*Banjalukarn*Tuzlarn*Bihacrn*Zenicarn*Trebinjern*Visegradrn*Focarn*Visokorn*Travnikrnrnrn*Vlatko Vukovicrn*Mehmed Pasa Sokolovicrn*Jelena Grubarn*Stjepan Ostojarn*Kulin Banrn*Tvrtko I Kotromanicrn*Matija Divcicrn*Gazi Husref Begrnrn*Dzemal Bijedicrn*Rato Dugonjicrnrnrn*Aleksa Santicrn*Safvetbeg Basagicrn*Hamza Humorn*Vasa Pelagicrn*Tin Ujevicrn*Petar Kocicrn*Svetozar Corovicrn*Silvije Strahimir Kranjcevicrn*Jovan Ducicrnrnrnrn*Ivo Pogorelicrn*Kemal Gekicrn*Davorin Popovicrn*Goran Bregovicrn*Kemal Montenornrn*Emir Kusturicarn*Ademir Kenovicrn*Danis Tanovicrn*Adem Cejvanrn*Rudi Alvadrn*Josip Pejakovicrn*Rejhan Demirdzicrn*Zaim Muzaferijarn*Dragan Jovicicrn*Miralem Zupcevicrn*Boro Stjepanovicrnrn*Predrag Nikolicrn*Mirza Delibasicrn*Ratko Radovanovicrn*Zarko Varajicrn*Asim Ferhatovicrn*Vahid Halilhodzicrn*Dusan Bajevicrn*Abid Kovacevicrn*Bibija Kerlarn*Rade Papricarn*Josip Bukalrn*Dako Radosevic", "user": "Pingos", "timestamp": "20030303200439", "length": 93, "is_new": 0}
+{"page_id": 30, "title": "Bosanskohercegovački film", "text": "Filmska produkcija u Bosni i Hercegovini je pokrenuta nekoliko godina nakon drugog svjetskog rata, a svoj vrhunac dostize od 1980. godine na dalje sa pojavom niza rezisera (Kusturica, Kenovic, Tanovic) koji dominiraju na gotovo svim vaznijim svjetskim filmskim festivalima, a Danis Tanovic je osvojio i najprestizniju filmsku nagradu Oskara. Slijedi pregled filmova koji su nastali u bosanskohercegovackoj produkciji po godinama nastanka:rnrn1951 rn Major Bauk rn1954 rn Stojan Mutikasa rn1955 rn Hanka rn Solaja rn1957 rn Tuda zemlja rn Vraticu se rn1959 rn Noci i jutra rn Pet minuta raja rn Vrata ostaju otvorena rn1961 rn Parce plavog neba rn Velika turneja rn1962 rn Kapi, vode, ratnici rn Krst Rakoc rn Macak pod sljemom rn Srescemo se veceras rn1963 rn Kozara rn U sukobu rn1964 rn Dobra kob rn Na mesto gradanine pokorni rn Narodni poslanik rn Vrtlog rn1965 rn Glasam za ljubav rn Ubica na odsustvu rn1966 rn Glineni golub rn Konjuh planinom rn Sretni umiru dvaput rn1967 rn Diverzanti rn Mali vojnici rn Zlatna pracka rn Soledad (Fruits Amers - Soledad) rn1968 rn Opatica i komesar rn Quo vadis Zivorade rn Ram za sliku moje majke rn Sunce tudeg neba rn Udi, ako hoces rn1969 rn Horoskop rn Moja strana sveta rn Most rn Neka daleka svjetlost rn Sramno leto rn1970 rn Draga Irena! rn1971 rn Klopka za generala rn Nokaut rn Ovcar rn Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji rn1972 rn Valter brani Sarajevo rn1973 rn Sutjeska rn1974 rn Dervis i smrt rn1975 rn Sarajevsky atentat rn Atentat u Sarajevu rn1979 rn Partizanska eskadrila rn1980 rn Majstori, majstori rn1981 rn Sjecas li se Dolly Bell? rn1983 rn Pismo glava rn Secerna vodica rn1984 rn Ambasador rn Mala pljacka vlaka rn1985 rn Otac na sluzbenom putu rn I to ce proci rn1986 rn Protestni album rn Od zlata jabuka rn Lijepe zene prolaze kroz grad rn1988 rn Klopka rn1989 rn Zena s krajolikom rn Kuduz rn Dom za vesanje rn1990 rn Gluvi barut rn Ovo malo duse rn Stanica obicnih vozova rn Sex - partijski neprijatelj br. 1 rn1991 rn Praznik u Sarajevu rn Moj brat Aleksa rn1994 rn Magarece godine rn1996 rn Savrseni krug rn2000 rn Tunel rn Mlijecni put rn2001 rn Nicija zemlja", "user": "Pingos", "timestamp": "20030131190604", "length": 24, "is_new": 0}
+{"page_id": 31, "title": "Andrić Ivo", "text": "Knjizevnik i diplomata. Najznacajniji predstavnik bosanskohercegovacke knjizevnosti XX vijeka. Dobitnik nobelove nagrade za knjizevnost.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030214234527", "length": 13, "is_new": 0}
+{"page_id": 32, "title": "Bašagić Safvet Beg", "text": "Roden je 1870 godine i jedna je od najmarkantnijih licnosti moderne bosanske i bosnjacke knjizevnosti i zacetnik bosnjackog nacionalnog preporoda pocetkom 20. stoljeca. Osnivac je mnogih listova, casopisa, i nacionalnih drustava. Poznat je kao istaknuti pjesnik, prevoditelj, historicar, politicar, i zacetnik Bio je predsjednik Bosanskog Sabora, utemeljitelj savremene bosnjacke politike, i moderne bosnjacke nacionalne svijesti. Safvet-beg Basagic je 1900 publicirao Kratku Uputu u Proslost Bosne od 1463 do 1850, koja je sve do pojave knjige Geneza Nacionalnog Pitanja Bosanskih Muslimana (Muhamed Hadzijahic) bila standard proucavanja Historije Bosnjaka. 1894 godine odaziva se pozivu da sudjeluje polaganju kamena temeljca Starcevicevom Domu, zbog cega biva prisiljen da polozi maturu na Beckom sveucilistu, gdje slusa orijentalne jezike i historiju. Predavao je arapski jezik na Sarajevskoj Velikoj Gimnaziji i osnovao bosnjacka drustva Gajret, El-Kamer, i Muslimanski Klub. U Becu dobiva doktorat iz orijentalnih jezika i historije Islama. Nakon toga, postaje profesor orijentalnih jezika na Zagrebackom Sveucilistu, a u meduvremenu biva izabran za zastupnika i potpredsjednika Bosanskog Sabora. Nakon Prvog Svjetskog Rata, Basagic radi u Zemaljskom Muzeju do umirovljenja. Pisao je liriku (Trofanda, Izabrane pjesme), epske i dramske spjevove (Abdullah-pasa, Boj pod Ozijom), historijske i knjizevno-historijske studije (Gazi Husref-beg, Bosnjaci i Hercegovci u Islamskoj Knjizevnosti, Znameniti Hrvati, Bosnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini).rnrn(Objavljeno sa dopustenjem autora - gospodina Danijela Toljage)", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219172004", "length": 8, "is_new": 0}
+{"page_id": 33, "title": "Bašeskija Mustafa Mula", "text": "Roden je u Sarajevu 1731. ili 1732. godine, umro 18. augusta 1809. godine.rn1757. postavljen je za mualima u mektebu Ferhat Pasine dzamije, a 1759. za imama Buzadzi hadzi-Hasanove dzamije. Hronicar Sarajeva i posebno Mimar Sinanove mahale u kojoj se rodio i umro.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030214235909", "length": 13, "is_new": 0}
+{"page_id": 34, "title": "Bošnjak Slavoljub", "text": "Pseudonim Ivana Franje Jukica.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030215000320", "length": 5, "is_new": 0}
+{"page_id": 35, "title": "Sarajevo", "text": "grad Republike Bosne i Hercegovine. rn----rnIstorijarn*Prvi tragovi naselja na podrucju danasnjeg Sarajeva, tacnije Butmira poticu jos iz neolitskog doba.rn*Ilirska tvrdava na Zlatisturn*Rimsko naselje na podrucju Ilidzern*Saraj Ovasi osnivanje gradarn*Osmansko vrijemern*Austrougarska okupacijarn*Atentat na Ferdinandarn*Prvi svjetski ratrn*Kraljevina SHS rn*Drugi svjetski ratrn*SFRJrn*Olimpijske igre 1984.rn*Rat 1992. rn*Poslijeratno razdobljernrn----", "user": "216.232.122.204", "timestamp": "20030224165113", "length": 52, "is_new": 0}
+{"page_id": 36, "title": "Vlatko Vuković", "text": "(?-1392). Bosanski vitez i vlastelin. Vojvoda iz porodice Kosaca.rnPredvodio bosansku vojsku u boju na Kosovu 1389. godine.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030215005203", "length": 13, "is_new": 0}
+{"page_id": 38, "title": "Godišnji Indeks", "text": "1189 1199rn*1291rn*1322 1353 1377 1388 1389 1391rn*1448 1463 1497rn*1582rn*1697rn*1832 1878rn*1914 1918 1941", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218202410", "length": 28, "is_new": 0}
+{"page_id": 39, "title": "1189", "text": "Kulin Ban izdao povelju Dubrovniku kojom se dubrovackim trgovcima garantuje potpuna sloboda trgovine unutar granica Bosne.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218190248", "length": 8, "is_new": 0}
+{"page_id": 40, "title": "1199", "text": "Prve vijesti o hereticima u Bosni stizu u Rim. Progonjeni bogumili traze od bana bosanskog Kulina zastitu.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218190303", "length": 8, "is_new": 0}
+{"page_id": 41, "title": "1291", "text": "Dolazak Franjevaca u Bosnu.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218190223", "length": 7, "is_new": 0}
+{"page_id": 42, "title": "1377", "text": "Bosanski ban Stjepan Tvrtko Kotromanic, objedinjava pod svojom vladavinom Bosnu, Usoru, Hum, Travuniju, Primorje, Donje Krajeve,Zapadne Strane i Podrinje, te se proglasio Kraljem Srba, Bosne i Primorja.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218191315", "length": 7, "is_new": 0}
+{"page_id": 43, "title": "1388", "text": "Vojvoda Vlatko Vukovic pobjeduje tursku vojsku u bici kod Bilece.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218191448", "length": 6, "is_new": 0}
+{"page_id": 44, "title": "1448", "text": "Stjepan Vukcic Kosaca se proglasava Hercegom , i po ovoj tituli se oblast pod njegovom vladavinom (od Prijepolja, Pljevlja, Niksica i Boke Kotorske do [[Omis|Omisa], Poljica, Livna i Gornjeg Vrbasa naziva Hercegovinom. Hercegovina je opstajala do 1482. godine kada su Turci osvojili posljednje uporiste - Herceg Novi.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218192054", "length": 12, "is_new": 0}
+{"page_id": 45, "title": "1497", "text": "Juraj Dragisic, franjevac iz Srebrenice, objavljuje svoje djelo \"Profecitae solutiones..\" u Firenci, kojim staje u odbranu dominikanca Girolamo Savonarole.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218192717", "length": 8, "is_new": 0}
+{"page_id": 46, "title": "1322", "text": "Na vlast stupa ban Stjepan Kotromanic i prosiruje Bosnu za veliki dio Jadranske obale i Hercegovinu.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218193417", "length": 7, "is_new": 0}
+{"page_id": 47, "title": "1353", "text": "Umire Stjepan Kotromanic i njegov nasljednik postaje petnaestogodisnji Stjepan Tvrtko Kotromanic.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218193552", "length": 4, "is_new": 0}
+{"page_id": 48, "title": "1391", "text": "Umire Stjepan Tvrtko Kotromanic", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218194315", "length": 5, "is_new": 0}
+{"page_id": 49, "title": "1463", "text": "Sultan Mehmed El Fatih osvaja Bosnu zarobljavajci i pogubljujuci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomasevica kod Kljuca.", "user": "216.232.122.204", "timestamp": "20030218201229", "length": 9, "is_new": 0}
+{"page_id": 50, "title": "1697", "text": "Eugen Savojski prodire do Sarajeva, spaljuje najveci dio grada i odvodi veliki broj stanovnika u roblje.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218201820", "length": 7, "is_new": 0}
+{"page_id": 51, "title": "1582", "text": "Sjediste bosanskog vezira premjesteno iz Sarajeva u Banjaluku po naredbi beglerbega Ferhat Pase.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218202215", "length": 7, "is_new": 0}
+{"page_id": 52, "title": "1832", "text": "Turska vojska potpomognuta od hercegovackih begova, potukla bosansku vojsku Husein Kapetana.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219162217", "length": 9, "is_new": 0}
+{"page_id": 53, "title": "Husein Kapetan Gradaščević", "text": "Poznat i po nadimku Zmaj od Bosne. Roden 1802. godine, umro 1833. godine. Od 1821. godine nakon smrti brata Murata postaje gradacacki kapetan, a voda pokreta i borbe za autonomiju Bosne i Hercegovine od marta 1831. Bosanski ustanici zaposjedaju Travnik 29. Marta 1831. i razvlascuju Namik Pasu, te na mjesto seraskera postavljaju Husein Kapetana koji prvi dokument u novoj ulozi potpisuje 31. Marta 1831. rnrnNakon sto je 18. Juna 1831. komandujuci bosanskom vojskom od 25,000 vojnika porazio sultanovu vojsku kod Stimja na Kosovu, Husein je u Sarajevu 12. Septembra 1831. godine na sveopcem saboru izabran za vezira i valiju-upravnika ili gospodara Bosne, vrativsi Bosni nezavisnost izgubljenu 1463. Vec sljedece godine sultan salje vojsku koja je porazila Husein Kapetana na Palama kod Sarajeva, 31. maja 1832. nakon cega se Husein povukao u Austriju, dok je pokret za autonomiju Bosne u potpunosti ugusen tek 1850. godine. Husein je umro od trovanja u Istambulu 1833. godine.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218205849", "length": 49, "is_new": 0}
+{"page_id": 54, "title": "1878", "text": "Nakon zasjedanja Berlinskog Kongresa sultan odbrava Austriji da uputi vojne trupe u Bosnu. Nakon neuspjesnog otpora koji su organizovali Vehbi Semsekadic i Hadzi Lojo, austrijska vojska od 300,000 vojnika pod komandom Josipa Filipovica je okupirala Bosnu i Hercegovinu.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218211521", "length": 7, "is_new": 0}
+{"page_id": 55, "title": "1914", "text": "U Sarajevu pripadnik Mlade Bosne Gavrilo Princip je 28. juna izvrsio atentat na austrougarskog prijestolonaslijednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219234444", "length": 14, "is_new": 0}
+{"page_id": 56, "title": "Eugen Savojski", "text": "Francuski plemic, roden 1663., umro 1736. Posto je bio zapostavljen, pa i podvrgnut ruglu od kralja Luja XIV, prelazi u sluzbu Austrije i nakon sto su Poljaci izabrali Fridriha Avgusta za svog kralja, Leopold I ga postavlja za glavnokomandujuceg austrijske vojske 1697. godine . Porazio je tursku vojsku 11. septembra 1697. kod Sente, kada je poginuo i zapovjednik turske vojske veliki vezir Mehmed Elmas-pasa. Kao nagradu za ovu pobjedu od Leopolda I dobija 1698. godine u posjed juzni dio Baranje, sa sjedistem u Belju, gdje je izgradio dvorac 1707. godine. Iste godine preduzima pohod na Bosnu, krenuvsi iz Osijeka 6. Oktobra 1697. godine sa 6,000 vojnika i prelazi Savu kod Broda. Bez otpora zauzima Doboj i Maglaj 16. i 17. oktobra 1697. godine, a potom brzo prodire do Sarajeva, zauzima grad, te ga pljacka i spaljuje. Zbog dolazece zime, povukao se vec 25. oktobra 1697. godine odvodeci veliki broj stanovnika u roblje.rn1716 zauzima Temisvar a potom brani Petrovaradinsku tvrdavu sa vojskom od 70,000 vojnika pred napadima turske vojske pod komandom Damad Ali-pase.rn1717 osvaja Beograd.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030218215053", "length": 8, "is_new": 0}
+{"page_id": 57, "title": "Mlada Bosna", "text": "Politicko-revolucionarna omladinska organizacija koja je uz pomoc Crne Ruke planirala, organizovala i izvrsila atentat na austrougarskog prijestolonaslijednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu, 28. juna 1914. godine. Clanovi Mlade Bosne bili su:rnGavrilo Princip, Nedjeljko Cabrinovic, Vaso Cubrilovic, Trifko Grabez, Danilo Ilic, Muhamed Mehmedbasic i Cvjetko Popovic. rnrnPovorku automobila u kojoj je bio Franjo Ferdinand su pri prelasku mosta Cumurija, ocekivali Muhamed Mehmedbasic i Nedjeljko Cabrinovic sa spremnim bombama no samo je Cabrinovic bacio bombu koja je ranila nekoliko lica u kolima sa pratnjom. Nakon kraceg zadrzavanja u gradskoj vijecnici, povorka je nastavila sa kretanjem, gdje ju je presreo Gavrilo Princip i sa dva hica iz pistolja usmrtio Franju Ferdinanda i Sofiju. Princip i Cabrinovic su progutali kapsule cijanida, no one nisu djelovale i uhvaceni su zivi, i izdrzali su policijsku torturu ne odavsi svoje saucesnike. Tek kasnije, slucajno privedeni Danilo Ilic je odao ostale konspiratore i svi su osim Muhameda Mehmedbasica uhvaceni i osudeni na smrtne ili dugorocne zatvorske kazne. Ovaj dogadaj je Austrougarskoj posluzio kao povod za rat protiv Srbije, koji je prerastao u Prvi Svjetski Rat.rnrnOvisno od politickog stanovista istoricara, ovom pokretu se pripisuje ili oslobodilacki ili teroristicki karakter.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219234529", "length": 17, "is_new": 0}
+{"page_id": 58, "title": "Ivan Franjo Jukić", "text": "Roden u Banjaluci 1818. godine preminuo u izgnanstvu u Becu 1857. Franjevac, pisac i etnograf. Pokretac jedne od prvih svjetovnih skola u Bosni 1849. godine. Pokretac i urednik prvog knjizevnog casopisa Bosanski Prijatelj. Njegov \"Zemljopis i Poviestnica Bosne\" je dugo smatrano najznacajnijim djelom za izucavanje Bosne. Zagovarao kulturne i licne slobode, slobodu stampe i svjetovno skolstvo. Pisao i pod pseudonimom Slavoljub Bosnjak.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219200133", "length": 3, "is_new": 0}
+{"page_id": 59, "title": "Juraj Dragišić", "text": "Poznat i pod imenom Georgius Benignus. (1445-1520) Roden je u Srebrenici, koju kao mlad franjevac napusta nakon pada Bosne u turske ruke 1463. godine i preko Zadra bjezi u Italiju. Uz podrsku nekoliko dobrostojecih italijanskih porodica, zavrsava studije u Rimu, Firenci, Padovi, Parizu i Oksfordu. Nakon studija predaje filozofiju i teologiju na nekoliko italijanskih univerziteta, a poznat je i kao tutor buduceg pape Leona X. Krajem 15 vijeka, nakon 30 godina u Italiji prelazi u Dubrovnik \"natjeran bijesom neprijatelja, i privucen ljubavlju prema svojima....u nepoznatu domovinu....tudj braci svojoj i stranac sinovima vlastite majke.\" Autor je nekoliko znacajnih knjiga na latinskom, a neko vrijeme je bio i izaslanik pape na dvoru cara Maksimilijana u Insbruku. 1515. biva optuzen za herezu, i u njegovu odbranu ustaje Erasmo Roterdamski. 1514. je predlozio reformu kalendara koju je usvojio papa Grgur XIII 1582 - gregorijanski kalendar.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030224190318", "length": 17, "is_new": 0}
+{"page_id": 60, "title": "Gazi Husref-beg", "text": "Bosanac po ocevom porijeklu i vlastitom duhovnom opredjeljenju. Kao bosanski sandzak-beg osvaja Knin i Skradin, a krajem 1523 i Ostrovicu. Opsjeda sa Bosnjacima i Jajce 1525. Imenovan je odlukom carskog divana 15.IX.1521 za bosanskog sandzak-bega. Prije toga, Gazi Husref-begov cehaja Murat-beg Tardic zauzima Jajce, nakon cega pada i Banja Luka, i pogranicni gradovi sa tvrdavama Greben, Sokol, Jezero, Vinac, Vrbaski Grad, Livac, Kamatin, Bocac, Udbina, Vrana, Modruc i Pozega. Na kopnu kod Nadina u Dalmaciji, Gazi Husref-beg je potukao Mlecane, a zatim opsjednuo Zadar, te robeci i paleci prokrstatio citavom mletackom Dalmacijom. Godine 1541 Gazi Husref-beg gubi zivot u bitci protiv pobunjenih Kuca na teritoriji danasnje Crne Gore. Svojim brojnim gradevinama i zaduzbinama, Gazi Husref-beg je doprinjeo razvoju Sarajeva i citave Bosne.rnrn(Objavljeno sa dopustenjem autora - gospodina Danijela Toljage)", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219172532", "length": 3, "is_new": 0}
+{"page_id": 61, "title": "Murat-beg Tardić", "text": "Murat-beg Tardic je bio cehaja vojskovode Jakub-pase koji je u Krbavskoj bici 1493 do nogu potukao hrvatsku vojsku. Kako su kliski uskoci uznemiravali Bosansku Krajinu, to se 1536. bosanska vojska koju je predvodio Murat-beg Tardic stalno nalazila oko Klisa. U blizini Sinja, Murat-beg Tardic podize dvije utvrde, kako bi presjekao dovod hrane i drugog materijala nepristupacnom Klisu. U pomoc opkoljenom Klisu 1537 pristize hrvatska vojska pod zapovjednistvom Petra Kruzica. Murat-beg Tardic ga presrece kod Solina, gdje ga je i potukao. Nakkon toga, 12.III.1537. Murat-beg zauzima Klis. Svojom vojnom zaslugom, Murat-beg postaje upravnik Kliskog Sandzaka sa titulom bega.rnrn(Objavljeno sa dopustenjem autora - gospodina Danijela Toljage)", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219173420", "length": 5, "is_new": 0}
+{"page_id": 62, "title": "Hadum Jakub-paša", "text": "Stolovao je kao princ namjesnik u Amasiji, a 1490. godine Bajazit II postavlja ga za bosanskog sandzak-bega. U ljeto 1493., sa 8000 vojnika, Jakub-pasa krece u vojni pohod prema sjeverozapadu. Prolazi kroz Jajce i nastavlja pohod preko Une i Kupe i stize sve do Celja, Ptuja, i Donje Stajerske. Kod Zagreba udara na jug, preko Modrusa ka Udbini. Kod prijevoja Sadbar put mu je bio zakrcen kamenjem i drvecem, te biva opkoljen Hrvatima pod vodstvom bana Mirka (Emerika) Derencina. Ban Derencin u zamjernu za slobodan put trazi da Jakub-pasa sa svojom vojskom oslobodi sve krscanske zarobljenike i preda sav plijen. Jakub-pasa predlaze otkupninu za siguran prijelaz, ali do dogovora nije doslo i Jakub-pasa sjece citavu sumu i prokrcuje put do klanca. Ban Derencin namece Jakub-pasi bitku na otvorenom polju. Jakub-pasa krece u napad 9.IX.1493. Hrvatska vojska se spusta u ravnicu ispod Udbine, gdje se dvije vojske susrecu. Hrvatska vojska biva opkoljena i u potpunosti razbijena sa svim zapovjednicima zarobljenim. Poslije ove pobjede, Jakub-pasa zasluzno postaje rumelijski beglerbeg. Jakub-pasa izvjestava sultana Bajazita II da je na bojistu palo 9000, a zarobljeno 11000 hrvatskih vojnika. Krbavska bitka je znacila \"pravi rasap kraljevstva hrvatskog\" i otvaranje kapije prodora prema srednjoj Evropi.rnrn(Objavljeno sa dopustenjem autora - gospodina Danijela Toljage)", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219175237", "length": 5, "is_new": 0}
+{"page_id": 63, "title": "Bosanska književnost", "text": "Kao osnovu za clanak o bosanskoj knjizevnosti, navodimo imena nekih od vaznijih autora:rnrn*Abdagic Muhamedrn*Alaupovic Tugomirrn*Ali Dede Bosnjakrn*Alic Dzemaludinrn*Alikadic Biserarn*Alkalaj Haimrn*Allamek Muhamedrn*Ancic Ivanrn*Andric Ivorn*Andelovic Adni Mahmud Pasarn*Arnaut Selimrn*Bajezidagic Dervispasarn*Bakula Petarrn*Bandulovic Ivanrn*Barisid Raforn*Basagic Safvet Begrn*Baseskija Mula Mustafarn*Benic Bonorn*Besarovic Nikorn*Besevic Stevanrn*Bjelevac Abdurezak Hifzirn*Bjelokosic Grdzic Lukarn*Bogdanovic Marijanrn*Bosnjak Slavoljub (Jukic Ivan Franjo)rn*Bratic Tomorn*Bugarinovic Milanrn*Cajkanovic Ristorn*Celebi Ahmedrn*Cengic Husnijarn*Cengic Jusufbegrn*Cerkez Vladimirrn*Cokorilo Prokopijern*Colakovic Rodoljubrn*Catic Musa Cazimrn*Copic Brankorn*Corovic Svetozarrn*Cuvidina Umihanarn*Capon Abrahamrn*Dzabic Ali Fehmi rn*Dzumhur Zulfikar Zukorn*Dikic Osmanrn*Danon Meir Menahemrn*Danon Mosarn*Delic Stevanrn*Dizdar Mehmedalija Makrn*Dizdar Hamidrn*Dizdarevic Muhamed Ruzdirn*Dizdarevic Zijarn*Divkovic Matijarn*Dobretic Markorn*Dragisic Jurajrn*Ducic Jovanrn*Ducic Niciforrn*Ejubovic Mustafa (Sejh Jujo)rn*Eliezer Papo Sentovrn*Erakovic Simorn*Fetahagic Seadrn*Fevzi Mostaracrn*Filipovic Rasimrn*Finci Bukirn*Finci Elirn*Grbic Ilijarn*Grgic Filiprn*Hadzi Jusufrn*Hadzic Osman Nurirn*Hadzihuseinovic Salih Sidki Muvekitrn*Hasan Kjafi Pruscakrn*Hercegovic Ahmedpasarn*Hevaji Uskufi Muhamedrn*Horozovic Irfanrn*Humo Hamzarn*Humo Omerrn*Idrizovic Nusretrn*Imamovic Dervisrn*Imamovic Ahmed Muhamedrn*Isakovic Alijarn*Jevtic Borivojern*Jukic Ivan Franjorn*Jurkic Mirkorn*Kadic uhamed Enverrn*Kaimi Hasanrn*Kalac Isorn*Kalmi Baruhrn*Kaludercic Stevorn*Kamhi Davidrn*Kapetanovic Mehmedbeg Ljubusakrn*Kapidzic Hadzic Nasiharn*Karabegovic Avdo Hasanbegovrn*Karahasan Dzevadrn*Karanotvrtkovic Pavlern*Kasikovic Nikolarn*Kazazovic Salihrn*Kazimir Ivanrn*Kikic Hasanrn*Kjafi Hasan Pruscakrn*Klaric Ivanrn*Kocic Petarrn*Kodza Muerihrn*Kondic Vasorn*Kordic Ivanrn*Koroman Veselkorn*Kosanovic Savorn*Kovac Mirkorn*Kovacevic Velimirrn*Kozic Ilijarn*Kranjcevic Silvije Strahimirrn*Krnjevic Vukrn*Krupic Safetrn*Krvavac Dzemorn*Kulenovic Skenderrn*Kurcehajic Mehmed Sacirrn*Kurtagic Fadilrn*Kusan Jaksarn*Lamekani Huseinrn*Lastric Filiprn*Lasvanin Nikolarn*Lekusic Marjanrn*Levi Morisrn*Lukic Vitomirrn*Lukic Zlatkorn*Ljubovic Atifrn*Maresevic Franjorn*Margitic Stjepanrn*Maric Nikolarn*Marjanovic Stjepanrn*Martic Grgarn*Maslesa Veselinrn*Matic Eugenrn*Matijevic Stjepanrn*Merkado Romano Abrahamrn*Mihajlovic Hristiforrn*Mihic Markorn*Milanovic Mihajlorn*Milicevic Ivanrn*Milosevic Velimirrn*Miron Mihajlorn*Mitrovic Dimitrijern*Muhlisi Mustafarn*Mulabdic Edhemrn*Muradbegovic Ahmedrn*Nametak Alijarn*Nastic Vladanrn*Nedic Marinrn*Nerkesi Sarajlijarn*Nikola Matorn*Nogo Rajko Petrovrn*Oljaca Mladenrn*Orahovac Saitrn*Osman Azizrn*Osti Josiprn*Pamucina Joanikijern*Palavestra Jovanrn*Pandzo Sukrijarn*Papic Pavaorn*Papo-Bohereta Laurarn*Pardo Jicakrn*Pardo Moreno Davidrn*Parezanin Nedorn*Pasic Muberarn*Perovic Radovan Tunguzrn*Petrovic Emilrn*Posilovic Pavaorn*Radovic Dragorn*Radulovic Jovanrn*Ramic Rizorn*Rizvanbegovic Arif Hikmetbegrn*Sadikovic Alijarn*Salcic Hasorn*Sarajlic Izetrn*Sarajlic Semsudinrn*Sarajlija Arifrn*Sekulic Dararn*Selimovic Mehmedrn*Sijaric Camilrn*Sitovic Lovrorn*Sudi Ahmed Bosnjakrn*Susic Dervisrn*Susko Mariorn*Sahinovic Hamid Ekremrn*Santic Aleksarn*Santic Jakovrn*Santic Slavkorn*Sejh Abdulvehab Sejidrn*Seremet Akifrn*Serifovic Fadilpasarn*Simic Antun Brankorn*Skaric Savorn*Solaja Serafimrn*Sunjic Marjanrn*Sop Nikolarn*Subic Zvonimirrn*Samokovlija Isakrn*Sidran Abdulahrn*Tabakovic Sulejmanrn*Tahmiscic Huseinrn*Toholj Miroslavrn*Tontic Stevanrn*Topcic Zaimrn*Tosovic Ristorn*Trifkovic Ristorn*Trifunovic Duskorn*Varagic Jovanrn*Velihodzic Mehhmed Razirn*Vesovic Markorn*Vidakovic Milosrn*Vuletic Andelkorn*Vuletic-Vukosavljevic Vidrn*Zijai Mostaracrn*Zubac Perorn*Zalica Miodrag", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219193631", "length": 22, "is_new": 0}
+{"page_id": 64, "title": "Abdagić Muhamed", "text": "Knjizevnik. rnrnDjela:rn*Duge Studene Zimern*Feniks:Zivot Sacirov Prije Objavern*Lutajuci Brodrn*Zemlja", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219194007", "length": 2, "is_new": 0}
+{"page_id": 65, "title": "Alaupović Tugomir", "text": "(1870-1958), pjesnik, pripovjedac i politicar. Ministar za Religiju u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Jedan od osnivaca Hrvatskog Kulturnog Drustva Napredak i autor himne ovog drustva.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219194435", "length": 5, "is_new": 0}
+{"page_id": 66, "title": "Arnaut Selim", "text": "Roden 24.5.1962. godine u Zenici. Pokretac i urednik Knjizevne Revije. Dobitnik je Brankove nagrade i nagrade Mlada Struga. Djela:rnrn*Krov (pjesme), 1988.rn*Krov i Nove Pjesme, 1990.rn*Zasto Ne Znam Opisati Grad, (pjesme) 1994.rn*Boja Kucne Grade, (roman) 1997.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219201240", "length": 2, "is_new": 0}
+{"page_id": 67, "title": "Kulenović Skender", "text": "Roden 2. septembra 1910. godine u Bosanskom Petrovcu, gdje je zavrsio osnovnu skolu, a potom, nakon naglog osiromasenja porodice (agrarna reforma), prelazi u majcino rodno mjesto Travnik. Tu je kao vanjski ucenik zavrsio Jezuitsku gimnaziju. Vec u trecem razredu gimnazije javio se sa prvim knjizevnim radom, soneti Ocvale primule. Zatim je studirao pravo na Zagrebackom sveucilistu. Suraduje u brojnim listovima i casopisima, a 1937. sa Hasanom Kikicem i Safetom Krupicem pokrece u Zagrebu muslimanski casopis Putokaz. Godine 1941. stupa u prvi partizanski odred Bosanske Krajine. Kulenovic u ratu pise poeme, ureduje listove (Bosanski udarnik, Glas, Oslobodenje). Odmah poslije rata je direktor drame Narodnog pozorista u Sarajevu. Ureduje Pregled, Knjizevne Novine i Novu misao. Jedno vrijeme je dramaturg Narodnog pozorista u Mostaru, urednik u beogradskoj Prosveti. Umro je 25. januara 1978. godine. Pisao pjesme i poeme, komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, price te romane. Najvaznija djela: Stojanka majka Knezopoljka, poema, 1945., komedije (Djelidba, Vecera, A sta sad?), 1947., Seva, poema, 1952., Soneti, 1968., Divanhana, pripovijetke, 1972., Gromovo dule, price za djecu, 1975., Ponornica, roman, 1977.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219202144", "length": 7, "is_new": 0}
+{"page_id": 68, "title": "Bosna", "text": "Istorijarnrn*Bosanski Vladari", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219202742", "length": 6, "is_new": 0}
+{"page_id": 69, "title": "Bosanski Vladari", "text": "1154. - 1168. ban Boricrn*1170. - 1204. Kulin Banrn*1204. - 1232. ban Stjepanrn*1232. - 1250. ban Matej Ninoslavrn*1232. - 1255. Prijezda Irn*1267. - 1290. Prijezda IIrn*1290. - oko 1314. Stjepan Kotromanicrn*1314 .- 1353. Stjepan Kotromanicrn*1357. - 1377. Tvrtkorn*1377. - 1391. Stjepan Tvrtko Irn*1391. - 1395 Stjepan Dabisarn*1395. - 1398. Jelena Grubarn*1398. - 1404. Stjepan Ostojarn*1404. - 1408. Stjepan Tvrtko II.rn*1409. - 1418. Stjepan Ostojarn*1419. - 1421. Stjepan Ostojicrn*1421. - 1443. Stjepan Tvrtko IIrn*1444. - 1461. Stjepan Tomasrn*1461. - 1463. Stjepan TomasevicrnrnrnPredsjednici Republike Bosne i Hercegovine od 1943.-1990.rnrn*25.Novembar 1943. - Novembar 1946. Kecmanovic Vojislav Dedorn*Novembar 1946.-Septembar 1948. Pucar Duro Starirn*Septembar 1948.-Mart 1953. Segrt Vladorn*Decembar 1953.-Jun 1963. Pucar Duro Starirn*Jun 1963.-1967. Dugonjic Ratorn*1967.-1971. Bijedic Dzemalrn*1971.-Maj 1974. Pozderac Hamdijarn*Maj 1974.-April 1978. Dugonjic Ratorn*April 1978.-April 1982. Dizdarevic Raifrn*April 1982.-26. April 1984. Mikulic Brankorn*26. April 1984.-26. April 1985. Renovica Milankorn*26.April 1985.-April 1987. Mesihovic Munirrn*April 1988.-April 1989. Andric Matorn*April 1988.-April 1989. Filipovic Nikolarn*April 1989.-Dec 1990. Piljak ObradrnrnPredsjednici Vlade Bosne i Hercegovine od 1945-1990.rnrn*27.April 1945.-Septembar 1948. Rodoljub Colakovicrn*Septembar 1948.-Decembar 1953. Pucar Duro Starirn*Decembar 1953.-1956. Avdo Humorn*1956.-1963.Osman Karabegovicrn*1963.-1965.Hasan Brkicrn*1965.-1967.Rudi Kolakrn*1967.-1969.Branko Mikulicrn*1969.-April 1974. Dragutin Kosovacrn*April 1974. - 28.April 1982. Milanko Renovicarn*28.April 1982.- 28.April 1984.Seid Maglajlijarn*28.April 1984.-April 1986. Gojko Ubipariprn*April 1986.-April 1988. Josip Lovrenovicrn*April 1988.- 20.Decembar 1990. Marko Ceranic", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219204638", "length": 12, "is_new": 0}
+{"page_id": 70, "title": "Kulin Ban", "text": "Bosanski Ban, vladao je od 1180. godine do 1204. godine. Povelja Kulina Bana - 1189. godine je najstariji istorijski dokument pisan na narodnom jeziku. Sa izuzetkom jednog vojnog pohoda koji je imao 1183 protiv Vizantija njegovu vladavinu Bosna je provela u miru.rnZbog njegove privrzenosti Crkvi Bosanskoj katolicka crkva je kroz Ugarsku na njega izvrsila pritisak, pa Kulin 1203 organizuje skup na Bilinom Polju gdje deklarise svoju privrzenost katolickoj crkvi i odrice se hereze za koju ga je jos 1199. papi optuzivao vladar Zete Vukan.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219232833", "length": 10, "is_new": 0}
+{"page_id": 71, "title": "Kikić Hasan", "text": "Knjizevnik, pisao poeziju i prozu. Roden je u Gradaccu 20.avgusta 1905.godine, poginuo je 6.maja 1942.godine kod sela Rapta, na planini Cemernici. Uciteljsku skolu je pohadao u Derventi i Zagrebu i radio kao ucitelj u okolini Zavidovica, Rogatici, okolini Vrginmosta i Pisarovini. Pravni fakultet pohadao i zavrsio u Beogradu. 1937. godine je sa Skenderom Kulenovicem i Safetom Krupicem pokrenuo u Zagrebu muslimanski casopis Putokaz. Sa pocetkom Drugog Svjetskog Rata odlazi u partizane u februaru 1942. i kao komesar bataljona gine tri mjeseca kasnije - 6. maja 1942. u cetnickoj zasjedi. rnrnNajznacajnija djela: rnrn*Provincija u pozadinirn*Ho-rukrn*Bukvern*Pjesme", "user": "Pingos", "timestamp": "20030219234243", "length": 16, "is_new": 0}
+{"page_id": 72, "title": "1941", "text": "27. Mart - Potpisivanje pakta sa Njemackom i demonstracije sirom Jugoslavijern*6. April - Napad Njemacke na Jugoslavijurn*22. Juni - Napad Njemacke na SSSRrn*4. Juli - KPJ objavljuje proglas kojim se narod poziva na oruzanu borbu protiv okupatora", "user": "Pingos", "timestamp": "20030220235953", "length": 9, "is_new": 0}
+{"page_id": 73, "title": "Prvi Svjetski Rat", "text": "Francuska 1917rnrnrnde:Erster Weltkrieg simple:World War I nl:Eerste Wereldoorlog pl:Pierwsza wojna swiatowasv:forsta varldskrigetrnPrvi Svjetski Rat, 1914 - 1918, je bio prvi rat u kojem su ucestvovale nacije sirom svijeta, te je stoga i dobio pridjev svjetski rat.rnrnPrije izbijanja Drugog Svjetskog Rata bio je poznat pod imenom Veliki Rat ili nesto rjedje rat koji ce okoncati sve ratove, mada se i ime Prvi Svjetski Rat pojavilo vec 1920. godine u djelu potpukovnika Repingtona Prvi Svjetski Rat 1914-18.rnrnNeki naucnici smatraju da je Prvi Svjestki Rat bio samo prva fazatridesetogodisnjeg rata koji je u stvari trajato od 1914 do 1941 godine.rnrn== Uzroci Rata ==rnrnNeposredni povod za izbijanje rata je bio atentat (28. Juna, 1914) na Austrougarskog prijestolonaslijednika Franje Ferdinanda, i njegovu zenu Sofije u Sarajevu, Bosna koje je ubio pripadnik Mlade Bosne Gavrilo Princip), ali su stvarni uzroci mnogo dublji. rnrn===Imperijalni interesi===rnrnPrateci primjer Britanije pod vodjstvom Benjamina Disraelia, cak je i Otto von Bismarck shvatio vrijednost kolonija koje bi osigurale, po njegovim rijecima, \"nova trzista za njemacku industriju, prosirenje trgovine, i nova polja za Njemacke aktivnosti, civilizaciju i kapital\". rnrnApsolutisticke Centralne Sile, predvodjene ujedinjenom, industrijaliziranom Njemackom , koja je udvrostrucila svoju mornaricu od vremena Franko-Pruskog Rata, su bile strategijska prijetnja trzistima i sigurnosti snaznije utemeljenih saveznickih snaga i carske Rusije.rnrnAntanta je tako bila sporazum izmedju Britanije i Francuske koji je imao za cilj da uspori Njemacki ekspanzionizam. Sporazum Antante, zajedno sa Rusko-Francuskim saveznistvom je zadovoljavao njihove zajednicke geopoliticke interese.rnrnFrancuska i Britanija, su zbog toga bile prinudjene da okoncaju vjekovna neprijateljstva. Britanski politicari su strahovali od jos jedne Njemacke vojne pobjede protiv Francuske, kao u Francusko-Pruskom Ratu, koja bi mogla biti okoncana Njemackim preuzimanjem Francuskih kolonija, upravo obratni scenario od stvarnog ishoda rata kada je Britanija okupirala vecinu Njemackih i Turskih kolonija i stavila ih u status \"protektorata\". Ovakva strahovanja su imala osnova u tome sto su Francuske kolonije bile u neposrednoj blizini Britanskih: Nigerija je na primjer bila u potpunosti okruzena Francuskih kolonijama, Indija je u neposrednoj blizini Francuske Indokine, i slicno.rnStrategijska trka izmedju Britanije i Njemacke je po povlacenju Bizmarka, prvog diplomata tog vremena, dobila na intenzitetu, i povecala napore na konsolidaciji postojecih interesnih zona i zauzimanju novih kolonija. Primjere ovakvih knflikata su Marokanska Kriza 1905 i Tangerska Kriza. Ovi konflikti su otpoceli kada je Njemacki Car Wilhelm's priznao nezavisnostMaroka od Francuske, novog Britanskog strateskog partnera. Tokom druge Marokanske Krize, Njemacka je uputila svoju mornaricu u Maroko, ispitujuci snagu saveza izmedju Britanije i Francuske.rnrnMreza evropskih saveznistava se stvorila po linijama imperijalnih interesa.rnrn=== Balans Sile ===rnrnPocetkom dvadestog vijeka balans sile u Evropi je bio vrlo delikatan, a bio je i ugrozen serijom dogadjaja:rnrn*Britansko naginjanje prema Francusko-Ruskom savezu, podstaknuto Njemackim ugrozavanjem Britanske mornaricke premoci.rn*Njemacki i Austrougarski izazovi Englesko-Francusko-Ruskom savezu (Savez Antante)rn*Njemacka je alarmirana brzim oporavkom Rusije od poraza u ratu sa Japanom 1905 i revoucionarnim previranjima u Rusijirn*porast snaznih nacionalnih pokreta medju drzavama Balkana, koje su podrsku crpile od Berlina, Beca i Petersburga.rn*Austrijski regionalni interesi su bili ugrozeni nakon sto je Srbija udvostrucila svoju teritoriju nakon Balkanskih Ratova 1912-1913. Nakon atentata u Sarajevu, Austrougarska je Srbiji postavili neispunjiv ultimatum 3. Jula 1914 i nakon sto nije dobila zadovljavajuci odgovor, Austrougarska je prekinula diplomatske odnose sa Srbijom 25. Jula i objavila joj rat 28. jula 1914. Rusija, koja je sebe vidjela kao garanta srpske nezavisnosti, je izvrsila mobilizaciju 30. jula. Njemacka, saveznik Austrougraske je uputila zahtjev Rusiji da obustavi mobilizaciju 31, jula, ali Rusija nije udovoljila ovom zahtjevu jer bi demobilizacija znacila da ne bi mogla reaktivirati svoje vojne resurse u prihvatljivom vremenu. Zbog neispunjavanja ovog zahtjeva Njemacka je 1. augusta objavila rat Rusiji, a dva dana kasnije i Francuskoj.rnrn== Hronologija Izbijanja Rata ==rnrn==1914:==rn*Juli 28., Austrougarska objavljuje rat [Srbija|Srbiji]]rn* August 1, Njemacka objavljuje rat Rusijirn* August 3, Njemacka objavljuje rat Francuskojrn* August 4 -rn**Britanija objavljuje rat Njemackoj nakon sto Njemacka odbija da postuje neutralnost Belgijern**Australia objavljuje rat Njemackojrn**Kanada objavljuje rat Njemackoj;rn**Novi Zeland objavljuje rat Njemackoj;rn* U septembru 1914. potpisan pakt o jedinstvu izmedju Francuske, Britanij, i Rusijern* August 23, Japan objavljuje rat Njemackojrnrn==1916==rn* August 28, Italija objavljuje rat Njemackojrnrn==1917:==rn* April 6, the United States objavljuju rat Njemackojrn* April 7, Kuba objavljuje rat Njemackojrn* August 14, Kina Objavljuje rat NjemackojrnrnIzbijanje konflikta se cesto pripisuje saveznistvima stvorenim u prethodnoj deceniji izmedju Njemacke, Austrougarske i Italije sa jedne strane, i Francuske, Rusije, Britanije i Srbije s druge strane. U stvari niti jedan od ovih sporazuma nije ispostovan sa izuzetkom Ruske mobilizacije radi Austrougarske objave rata Srbiji i Njemackog objavljivanja rata Francuskoj kao savezniku Rusije.rnrnBritansko objavljivanje rata Njemackoj je zvanicno bilo rezultat Njemacke invazije Belgije ciju nezavisnost je Britanija garantovala 1839, i koja se nasla na putu Njemacke invazije na Francusku, a ne saveznistva sa Francuskom i Rusijom (koje sluzbeno nije ni postojalo u tom trenutku).rnrnNjemacki plan uperen protiv Rusko-Frnacuskog saveznistva je bio da se razbije Francuska, i da se nakon toga snage rnposvete ratu sa Rusijom koja je svoju mobilizaciju vrsila sporijim tempom. Njemacki plan je zahtijevao od Belgije i Luksmburga slobodan prelaz trupa, a kada je dozvola za to uskracena, Nijemci su okupirali Luksemburg, i dio Belgije ali su naisli na znacajan otpor kod Lijeza. Britanija je poslala svoju armiju u Francusku, koja je potom prebacena u Belgiju.rnVrijeme koje je obezbijedio otpor Belgijanaca, Francuza i Britanaca, i neocekivano brza mobilizacija Rusije je u potpunosti rasprsilo Njemacke planove. Rusija je izvrsila napad na Istocnu Prusku, vezuci njemacke trupe namijenjene zapadnom frontu, dozvoljavajuci Francuskim i Engleskim trupama da zaustave napredovanje Nijemaca prema Parizu u bitkama na Marniu septembry 1914 i primoravajuci centralne sile (Njemacku i Austriju da se bore na dva fronta).rnrn===Ulazak Osmanskog Carstva u rat===rnrnOsmansko Carstvo se prikljucilo silama osovine u Oktobru - Novembru 1914, ugrozavajuci Ruske teritorije na Kavkazu i Britansku komunikaciju sa Indijomi istokom preko Sueckog kanala. Britanska akcija je otvorila i drugi front na jugu kod Galipolja (1915) i u Mezopotamiji, ali su oba rnpokusaja okoncala Turskim uspjehom u odbijanju napada.rnrn===Italijansko Ucesce===rnrnItalija, je do tada bila nominalno u saveznistvu sa Njemacko i Austrougarskom ali je imala sopstvene interese na ustrb Austrijske teritorije u Juznom Tirolu, Istri i Dalmaciji, se ukljucila u rat na strani sila antante u maju 195, i objavljujuci rat Njemackoj 15 mjeseci kasnije. Italijanska akcija duz granice sa Austrijom je vezala znacajan broj neprijateljskih trupa, mada je Njemacko-Austrijska pobjeda kod Kaporeta u Oktobru 1917 izbacila Italiju sa liste ozbiljnih prijetnji.rn===Pad Srbije===rnrnNakon sto je odbila Austrijsku invaziju od avgusta do decembra 1914, Srbija se nije mogla oduprijeti kombinovanom napadu Njemacke, Austrije i Bugarske u Oktobru 1915 . Srpska vojska se povukla preko Albanije u Grcku, gdje je doslo do Francusko-Engleskog iskrcavanja i pritiska na Grcku vladu da udje u rat protiv sila osovine.rnrn== Rana faza: od romantizma to rovova ==rnU ratu su ucestvovale dvije grupe - savezanicka snage okupljene oko Britanije i sile osovine predvodjene Njemackom. Image:Louvain1915.jpg Louvain, Belgium, 1915Gledanje na rat je 1914 bilo gotovo romaticno, i njegova objava je docekana sa entuzijazmom mnogih. Uvrijezeno je bilo misljenje da ce rat trajati kratko i da ce nekoliko ostrih manevara i akcija (da nauce neprijatelja lekciju) biti dovoljno za pobjednicki mars rnna neprijateljski glavni grad, jednu dvije sjajne parade i potom povratak normalnom zivotu. Bilo je nekoliko pesimista koji su govorili da ce rat biti dugotrajan (npr. Lord Kitchener), ali su \"svi znali\" da ce rat biti okoncan prije bozica.rnrn===Ukopavanje pocinje===rnrnNakon pocetnog uspjeha, na Marni, Francuska i Britanija su se nasle suocene sa ukopanim Njemackim pozicijama od Lorene do Belgijske obale. Zaracene strane su zauzele pozicije, Francuzi i Britanci su bili napadaci, a Nijemci su se branili. Ovo je imalo za posljedicu (uz tradicionalni kvalitet Njemackog inzenjeringa) da su Njemacka utvrdjenja , rovovi i rntranseje bili mnogo bolje konstruisani od saveznickih, koji su svoje rovove smatrali samo \"privremenim\" dok njihove snage ne probiju front. Naredne cetiri godine su pokazale sa nijedna strana nije bila u stanju da ostvari prednost ili zada odlucujuci udarac, mada je Njemacka akcija kod Verdena (1916) i neuspjeh saveznika sljedeceg proljeca doveo francusku armiju na ivicu kolapsa, a masovno dezerterstvo je ugrozavalo opstanak fronta.rnImage:SoldiersWWI.jpgU rovovima\"'rnrnU svakom trenutko se na frontu nalazilo gotovo 800,000 britanskih vojnika, 1,000 bataljona od kojih je svaki imao svoj sektor izmedju Arne i Belgije. Front je cinilo 6,000 milja rovova. Svaki bataljon je drzao svoj sektor sedam dana, a potom se sedam dana povlacio na linije podrske, a potom sedam na rezervne polozaje, da bi se cikuls zavrsio sedmicom van ratnih dejstava.rnrn===Bitka na Somi===rnBitka na Somi (1916) je rezultirala u ogromnim gubicima na obje strane ali je napredak u ratu bio minimalan. Interesantno je primijetiti da kada su Britanci napali prvog dana ove bitke, i imali strasne gubitke pod mitraljeskom vatrom, oni su uspjeli osvojiti nesto teritorija. Ovaj \"uspjeh\" je nagnao Njemacku komandu da izvede protivofanzivu i ponovo zauzme izgubljenu teritoriju sto je imalo za posljedicu i ogromne Njemacke gubitke.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030221191047", "length": 13, "is_new": 0}
+{"page_id": 79, "title": "Februar 21", "text": "1431. - Pocelo sudenje Jovanki Orleankirn*1598. - Boris Godunov krunisan za ruskog cara.rn*1613. - Mihael Romanov krunisan za ruskog cara.rn*1795. - Francuska ustavom ustanovljava slobodu vjeroispovijesti.rn*1848. - U Londonu objavljen \"Manifest Komunisticke Partije\"rn*1874. - Benjamin Disraeli postaje britanski premijer.rn*1893. - U Linaresu, Spanija rodjen klasicni gitarist Andreas Segoviarn*1916. - Pocetak Verdenske bitke u kojoj je poginulo vise od 1,000,000 vojnikarn*1922. - Nezavisnost Egiptarn*1924. - Roden Robert Mugabe, predsjednik Zimbabwea.rn*1972. - Richard Nixon posjetio NR Kinu. Time je postao prvi americki predsjednik koji je bio u NR Kini od njenog ustanovljavanja 1949.rn*1974. - U Skupstini SFRJ usvojen je novi Ustav. rn*1984. - Preminuo Mihail Solohov, ruski knjizevnik, autor romana \"Tihi Don\"rn*1987. - Sirijska vojska ulazi u Bejrut", "user": "Pingos", "timestamp": "20030221195622", "length": 20, "is_new": 0}
+{"page_id": 80, "title": "Travnik", "text": "Smjesten u dolini Lasve, ogranicenoj planinama Vlasic na sjeveru i Vilenica na jugu, Travnik je administrativni i politicki centar centralne Bosne.rnTragovi naselja na prostoru Travnika sezu u daleku proslost, kada su Kelti, Iliri i Rimljani ispirali zlato iz Lasve, no prvi pisani pomen Travnika datira od 1463 godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed El-Fatih u svom pohodu na Jajce.rnTokom srednjeg vijeka Travnik se nalazio na posjedima vojvode Hrvoje Vukcic. U drugoj polovini XI vijeka je izgraden stari grad, tvrdava koja nadvisuje danasnji Travnik. Nakon Osmanlijskog zauzimanja Bosne Travnik se razvija kao trgovacki i zanatski centar, a u 17. vijeku postaje i sjediste bosanskog vezira. 1806. Francuska otvara svoje poslanstvo u Travniku, a 1807. se za tim primjerom povodi i Austrija - Konzulsko doba. Nakon Austrougarske okupacije Bosne Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, zeljeznica, uvodi se elektricna energija, a 1890. veoma kratko vrijeme radi i Teoloski fakultet, kao prva visoka skola u novijoj proslosti Bosne.rnTravnik je rodno mjesto bosanskog nobelovca Ive Andrica.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030224185239", "length": 11, "is_new": 0}
+{"page_id": 82, "title": "Franjevci", "text": "Svjetovni red ustanovljen po nadahnucu sv. Franje Asiskog (1182-1226). Sv. Franjo je po svom obracanju ustanovio bratstvo \"Pokornicka braca i sestre\", iz kojeg se razvijaju tri franjevacka reda:rn* Mala Braca - muski redrn* Klarise - zenski redrn* Franjevacki Svjetovni Red - i muski i zenskirnrnFranjevacki red slijedi pravilo reda, a istorijat pravila je sljedeci:rn* prvo pravilo reda je ustanovljeno 1221. godine, a preradio ga je papa Grgur IX 1228. godinern* drugo pravilo je izradio 1289 godine papa Nikola IV i ostalo je na snazi do 1883. godinern* trece pravilo je napisao papa Leon XIII, 1883.rn* cetvrto i trenutno vazece pravilo je izradio 1978 godine papa Pavao VI.rnFranjevacki red danas ima oko 2,000,000 pripadnika, i ima svoje sjediste u Rimu.rnFranjevci su igrali istaknutu ulogu u istorijskom i kulturnom zivotu Bosne i Hrvatske. U Bosnu dolaze kao misionari koji rade na iskorjenjivanju ucenja bosanskih krstjana, vec 1291. godine i tu trajno ostaju, a franjevacka provincija Bosna Srebrena je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas. 1339. godine se ustanovljava Bosanska vikarija, na celu sa fra Peregrinom Saksoncem, koji je imao znacajnu ulogu i na dvoru bana Stjepana II Kotromanica, a naimenovan je i bosanskim biskupom.rnPrvi franjevacki samostan u Bosni je podignut u Milama kod Visokog oko 1340. godine, a kasnije su izgradeni i samostani u Sutjesci,Olovu, Srebrenici, Fojnici, Kresevu... Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeci polozaj na citavom Balkanu, a njeno podrucje se proteze od Apulije na sjeveru Italije pa do Crnog Mora. U prvoj polovini 15. vijeka se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja Bosne dolazi do podjele vikarije 1514. na Bosnu Srebrenu (na prostoru pod Turskom okupacijom) i Bosnu-Hrvatsku (na preostalom podrucju) i obje ove vikarije su 1517. godine izdignute u rang provincija. Sultan Mehmed El-Fatih je 1463. godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava dalje djelovanje u Bosni. U 16. vijeku se podrucje provincije Bosne Srebrene siri sa Turskim osvajanjima, pa obuhvata i Slavoniju, Srijem, Banat i juznu Ugarsku (do Budima). U 18. vijeku, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se 1757. izdvajaju i prekosavski samostani, te se 1758. godine ustanovljava podrucje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a 1847 se ustanovljava i zasebna hercegovacka provincija. Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i naucnom zivotu Bosne i Hercegovine, a najistaknutiji medu njima bili su: Matija Divkovic, Nikola Lasvanin, Filip Lastric, Ivan Franjo Jukic,Grga Martic kao i mnogi drugi.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030224185948", "length": 11, "is_new": 0}
+{"page_id": 83, "title": "Februar 24", "text": "1684 rodjena Katarina I, ruska caricarn* 1975 umro Bulganjin Nikolai, premijer SSSR-a od 1955-1958rn* 1983 umro Williams Tennessee, americki dramski pisac rn* 1990 umro Sandro Pertini, predsjednik Italije od 1978-1985 godine", "user": "Pingos", "timestamp": "20030224195556", "length": 9, "is_new": 0}
+{"page_id": 84, "title": "Dizdarević Raif", "text": "Politicar. Roden 1926 u Fojnici. Ucesnik NOR-a od 1943. godine rn1951. godine stupa u diplomatsku sluzbu SFRJ, i obavlja razlicite uloge u ambasadama SFRJ u Bugarskoj, rnSSSR-u i CSSR-u. rn*1972. godine postaje pomocnik saveznog sekretara za inostrane poslove. rn* 1978.-1982 godine Predsjednik Predsjednistva BiHrn* 1982.-1983. Predsjednik Skupstine SFRJrn* 1984.-1987. Savezni Sekretar za inostrane poslovern* 1987.-1989. Clan Predsjednistva SFRJrn* 1988.-1989. Predsjednik Predsjednistva SFRJ", "user": "Pingos", "timestamp": "20030224214652", "length": 5, "is_new": 0}
+{"page_id": 85, "title": "Ćorović Svetozar", "text": "(1875)-(1919). Najznacajniji hercegovacki pripovjedac. Sa Aleksom Santicem i Jovanom Ducicem cini cuvenu mostarsku trojku i jedan od tvoraca knjizevnog preporoda na podrucju Hercegovine. rnrnDjela:rn* Stojan Mutikasa", "user": "Pingos", "timestamp": "20030224215550", "length": 9, "is_new": 0}
+{"page_id": 86, "title": "Jezik", "text": "englesko-bosanski rijecnik", "comment": "englesko-bosanski riječnik", "user": "195.222.39.133", "timestamp": "20030302033037", "length": 105, "is_new": 0}
+{"page_id": 87, "title": "SFRJ Košarka", "text": "rn rn Godinarn Mjestorn Takmicenjern Plasmanrn 4rn 5rn 6rn 7rn 8rn 9rn 10rn 11rn 12rn 13rn 14rn 15rn rn rn 1970rn Ljubljanarn SPrn 1rn Tvrdic Ratomirrn Simonovic Ljubodragrn Jelovac Vinkorn Rajkovic Trajkorn Zorga Aljosarn Kapidzic Draganrn Daneu Ivorn Cosic Kresimirrn Solman Damirrn Plecas Nikolarn Cermak Dragutinrn Skansi Petarrn rn rn 1971rn Esenrn EP rn 2rn Georgievski Blagojern Simonovic Ljubodragrn Jelovac Vinkorn Knezevic Zarkorn Zorga Aljosarn Kapidzic Draganrn Basin Borutrn Cosic Kresimirrn Vucinic Dragisarn Plecas Nikolarn Cermak Dragutinrn Rukavina Davorrn rn rn 1972rn Minhenrn OIrn 5rn Tvrdic Ratomirrn Simonovic Ljubodragrn Jelovac Vinkorn Knezevic Zarkorn Damjanovic Miroljubrn Kapidzic Draganrn Georgijevski Blagojern Cosic Kresimirrn Solman Damirrn Plecas Nikolarn Cermak Dragutinrn Marovic Milunrn rn rn 1973rn Barselonarn EP rn 1rn Tvrdic Ratomirrn Kicanovic Draganrn Jelovac Vinkorn Knezevic Zarkorn Jerkov Zeljkorn Ivkovic Dragirn Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Solman Damirrn Plecas Nikolarn Dalipagic Drazenrn Marovic Milunrn rn rn 1974rn Portorikorn SPrn 2rn Tvrdic Ratomirrn Kicanovic Draganrn Jelovac Vinkorn Knezevic Zarkorn Jerkov Zeljkorn Kapidzic Draganrn Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Solman Damirrn Plecas Nikolarn Dalipagic Drazenrn Marovic Milunrn rn rn 1975rn Beogradrn EP rn 1rn Tvrdic Ratomirrn Kicanovic Draganrn Jelovac Vinkorn Zizic Rajkorn Jerkov Zeljkorn Kapidzic Draganrn Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Solman Damirrn Plecas Nikolarn Dalipagic Drazenrn Delibasic Mirzarn rn rn 1976rn Montrealrn OIrn 2rn Georgijevski Blagojern Kicanovic Draganrn Jelovac Vinkorn Zizic Rajkorn Jerkov Zeljkorn Knego Androrn Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Solman Damirrn Varajic Zarkorn Dalipagic Drazenrn Delibasic Mirzarn rn rn 1977rn Lijezrn EP rn 1rn Papic Joskorn Kicanovic Draganrn Jelovac Vinkorn Krstulovic Dujern Jerkov Zeljkorn Djogic Antern Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Radovanovic Ratkorn Varajic Zarkorn Dalipagic Drazenrn Delibasic Mirzarn rn rn 1978rn Manilarn SPrn 1rn Vilfan Peterrn Kicanovic Draganrn Zizic Rajkorn Knego Androrn Jerkov Zeljkorn Skroce Brankorn Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Radovanovic Ratkorn Krstulovic Dujern Dalipagic Drazenrn Delibasic Mirzarn rn rn 1979rn Torinorn EP rn 3rn Vilfan Peterrn Kicanovic Draganrn Zizic Rajkorn Varajic Zarkorn Jerkov Zeljkorn Nakic Mihovilrn Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Radovanovic Ratkorn Krstulovic Dujern Dalipagic Drazenrn Delibasic Mirzarn rn rn 1980rn Moskvarn OIrn 1rn Knego Androrn Kicanovic Draganrn Zizic Rajkorn Nakic Mihovilrn Jerkov Zeljkorn Skroce Brankorn Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Radovanovic Ratkorn Krstulovic Dujern Dalipagic Drazenrn Delibasic Mirzarn rn rn 1981rn Pragrn EP rn 2rn Popovic Petarrn Kicanovic Draganrn Benacek Predragrn Poljak Zeljkorn Petrovic Bobanrn Skroce Brankorn Vilfran Peterrn Cosic Kresimirrn Radovanovic Ratkorn Knego Androrn Dalipagic Drazenrn Delibasic Mirzarn rn rn 1982rn Kalirn SPrn 3rn Petrovic Aleksandarrn Kicanovic Draganrn Radovic Zoranrn Zizic Rajkorn Jerkov Zeljkorn Avdija Zuferrn Vilfran Peterrn Knego Androrn Radovanovic Ratkorn Petrovic Bobanrn Dalipagic Drazenrn Delibasic Mirzarn rn rn 1983rn Nantrn EP rn 7rn Petrovic Drazenrn Kicanovic Draganrn Grbovic Goranrn Zizic Rajkorn Sunara Ivanrn Poljak Zeljkorn Slavnic Zoranrn Cosic Kresimirrn Radovanovic Ratkorn Vilfan Peterrn Dalipagic Drazenrn Savovic Milenkorn rn rn 1984rn LArn OIrn 3rn Petrovic Drazenrn Petrovic Aleksandarrn Zorkic Nebojsarn Zizic Rajkorn Sunara Ivanrn Mutapcic Emirrn Hadzic Sabitrn Knego Androrn Radovanovic Ratkorn Nakic Mihovilrn Dalipagic Drazenrn Vukicevic Brankorn rn rn 1985rn Stugartrn EP rn 7rn Petrovic Drazenrn Vucevic Bororn Zorkic Nebojsarn Cutura Zoranrn Sunara Ivanrn Mutapcic Emirrn Radovic Zoranrn Vrankovic Stojkorn Knego Androrn Nakic Mihovilrn Usic Svenrn Petrovic Bobanrn rn rn 1986rn Madridrn SPrn 3rn Petrovic Drazenrn Petrovic Aleksandarrn Divac Vladern Cutura Zoranrn Petranovic Veljkorn Mutapcic Emirrn Radovic Zoranrn Vrankovic Stojkorn Radovanovic Ratkorn Arapovic Franjorn Dalipagic Drazenrn Cvjeticanin Dankorn rn rn 1987rn Atinarn EP rn 3rn Petrovic Drazenrn Petrovic Aleksandarrn Djordjevic Aleksandarrn Kukoc Tonirn Paspalj Zarkorn Grbovic Goranrn Radovic Zoranrn Vrankovic Stojkorn Radovanovic Ratkorn Divac Vladern Radja Dinorn Cvjeticanin Dankorn rn rn 1988rn Seul rn OIrn 2rn Petrovic Drazenrn Radulovic Zdravkorn Cutura Zoranrn Kukoc Tonirn Paspalj Zarkorn Obradovic Zeljkorn Zdovc Jurijrn Vrankovic Stojkorn Divac Vladern Arapovic Franjorn Radja Dinorn Cvjeticanin Dankorn rn rn 1989rn Zagreb rn EP rn 1rn Petrovic Drazenrn Radulovic Zdravkorn Cutura Zoranrn Kukoc Tonirn Paspalj Zarkorn Zdovc Jurijrn Radovic Zoranrn Vrankovic Stojkorn Divac Vladern Danilovic Predragrn Radja Dinorn Primorac Mariorn rn rn 1990rn Buenos Airesrn SPrn 1rn Petrovic Drazenrn Perasovic Velimirrn Cutura Zoranrn Kukoc Tonirn Paspalj Zarkorn Zdovc Jurijrn Obradovic Zeljkorn Curcic Radislavrn Divac Vladern Komazec Arijanrn Jovanovic Zoranrn Savic Zoranrn rn rn 1991rn Rim rn EP rn 1rn Sretenovic Zoranrn Perasovic Velimirrn Djordjevic Aleksandarrn Kukoc Tonirn Paspalj Zarkorn Zdovc Jurijrn Danilovic Predragrn Jovanovic Zoranrn Divac Vladern Komazec Arijanrn Radja Dinorn Savic Zoranrn rn", "user": "Pingos", "timestamp": "20030303201229", "length": 30, "is_new": 0}
+{"page_id": 88, "title": "Gravitacija", "text": "Gravitacija je privlacna sila koja djeluje na sva tijela koja posjeduju masu.", "user": "Pingos", "timestamp": "20030404001545", "length": 40, "is_new": 0}
+{"page_id": 91, "title": "Kemal Monteno", "text": "on je \"sarajevski slavuj\"rnrnjedan je od \"osnivaca\" sarajevske pop scene, legenda poput davorina popovica ili mirze delibasica. covjek je koji pjeva iz duse i bilo sta da otpjeva zvuci jednostavno, mirno i tuzno. neponovljiv je i volim ga.", "user": "195.222.55.130", "timestamp": "20030409220055", "length": 9, "is_new": 0}